Prilikom odvijanja hemijskih reakcija dolazi do promena energije, njenog pretvaranja iz jednog oblika u drugi. Oblast fizičke hemije koja se bavi energetskim promenama prilikom hemijskih reakcija naziva se termohemija (hemijska termodinamika).
Energetske promene dešavaju se unutar sistema. Energija, rad, toplota i temperatura su važni pojmovi termohemije.
Stanje sistemase opisuje agregatnim stanjem (s, l, g, aq), kao i temperaturom, pritiskom zapreminom i hemijskim sastavom.
Unutrašnja energija (U) je zbir energija svih čestica sistema. Moguće je meriti samo promenu unutrašnje energije (∆U). Promene unutrašnje energije:
Pri širenju gasova vrši se rad protiv pritiska, W=∆V*P.

"Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo može prelaziti iz jednog oblika u drugi". To je prvi zakon termodinamike. Iz toga proizilazi da je promena unutrašnje energije jednaka algebarskom zbiru rada i toplote.
Entalpija je energija koju izmenjuju sistem i okolina pri stalnom pritisku. Može se meriti samo promena entalpije:
∆H=∆U + P∆V
Kod egzotermih reakcija ∆H<0, a kod endotermih ∆H>0. Promena entalpije hemijskih reakcija jeste ∆Hr.
2H2(g) + O2(g) ------> 2H2O ∆Hr=-286 kJ/mol
Inverzni procesi imaju istu vrednost entalpije ali suprotnog znaka.
"Ukupna promena entalpije reakcije je stalna, ako i pođemo od drugih reaktanata, ali uz dobijanje istog proizvoda u istom agregatnom stanju." To je Hesov zakon. Govori nam o tome da nije bitno na koji ćemo način neko jedinjenje dobiti, tj. da postoji stalna entalpija stvaranjanekog jedinjenja (∆Hfo). Entalpija stvaranja se odnosi na stvaranje jednog mola neke supstance. Standardna entalpija stvaranja najstabilnije altropske modifikacije elementa je 0.
Promena entalpije reakcije je jednaka razlici zbira stndradnih entalpija produkata i standardnih entalpija reaktanata.
∆Hr=Σp∆Hf0(produkti) -ΣrΔHf0(reaktanti)
"Spontani su samo procesi koji vode većoj neuređenosti sistema." Ovo je drugi zakon termodinamike. Veličina kojom se karakteriše neuređenost sistema je entropija (S). "Entropija je direktno proporcionalna termodinamičkoj verovatnoći stanja sistema."
S=R InW
Spontani procesi se odigravaju uz rasipanje energije ili mase.
ΔS=Skraj-Spoč
Ukoliko je ΔS>0, proces je spontan, a za ΔS<0, proces nije spontan. Ravnoteža je u slučaju ΔS=0.
Gibsova slobodna energija je maksimalna količina energije koja se može pretvoriti u rad.
ΔG=ΔH-TΔS

powered by Drupal
Tabela
Ukoliko vam nije problem, da mi objasnite malo ovu tabelu sto ste dali uz tekst. Sta tacno znace ovi naptisi funkcija T u tabeli? Unapred hvala.
<specificna toplota>
ne znam pod koju oblast da posatvim pitanje, odnosno zadatak:
Koja je specifična toplota Silicija ako se količini od 45g ove supstance dovede 192J energije da joj se temperatura poveća za 6 stepeni C?
Molim vas, ovo mi je potrebno za ispit? hvala
<egzoterma i endotrema reakcija>
Metalni aluminij reaguje sa hlorom uz emisiju toplote i svjetla:
2Al (s) + 3 Cl2(g) -------2AlCl3 ∆H= -1408,4 KJ
Trebam odgovoriti dali je reakcija edtorma ili egzoterma i koliko se toplote izmjesni za 5g aluminija?
deltaQ=m*c*deltaT, gde je
deltaQ=m*c*deltaT, gde je deltaQ-promena kolicine toplote(ovde je jednaka dovedenoj toploti); m-masa supstance kojoj se menja kol. toplote; c-spec. toplotni kapac.; deltaT-promena temperature supstance (jednaka je u Celzijusovoj i Kelvinovoj skali). Odatle ces lako naci sprecificni toplotni kapacitet (711.11 J/kg*K).
U ovom tekstu (Osnovi hem. termodinamike) naci ces informaciju kako mozes odrediti da li je reakcija endotermna ili egzotermna. Prema reakciji: kada reaguje 2 mol Al i 3 mol hlora, nastaje 2mol aluminijum-hlorida i tada se oslobadja 1408.4 kJ toplote (- predznak znaci da se toplota oslobadja, + predznak znaci da se toplota vezuje). Znaci 2 mol-a Al oslobadja 1408.4 kJ toplote. Onda 5g Al oslobadja.... (izracunaj!!!).
Pozdrav! :)
Ignoramus et ignorabimus.