Danas mi je profesorka objasnila praktican deo za takmicenje i mogu vam reci da sam zapanjen!!ono ich nije lako mogu vam reci(mislim na dokazivanje katjona i anjona) a ovo drugo(titracije)ich ne razumedeh!!!mozete li da mi pojasnite ona neshto rece da se tu dokazuje koliko neceg tamo ima .... ma pojma nemam moze pomoc!!!
powered by Drupal
Pomoc za titraciju i dokazne reakcije - nastavak
Nebitno je koju titraciju radis, odmeravaju se obicno po tri tzv. "titracione probe" - u tri erlenmajera se iz birete sipa tacno 20cm3 rastvora kiseline (ne mora bas tri, ali obicno se tako radi). Tvoj zadatak je da odredis kolika je masa hlorovodonicne kiseline u jednoj probi od 20cm3 (recimo da radis prvu titraciju). To radis uz pomoc natrijum-hidroksida - u svaku probu u kapima dodajes bazu dok ne dodjes do zavrsne tacke - to je tacka kod koje je metil-oranz zlatno zute boje ! A da, neki ce da ti kazu da titrujes do narandzaste - ne slusaj ih, jer zavrsna tacka titracije je tacka kod koje je postignuta potpuna neutralizacija, dakle pH titracione probe mora biti 7, a interval promene boje metil-oranza je od 3,1 do 4,4 (u tom intervalu je narandzast). Jasno je dakle da treba titrovati do zute (bar sam ja to uvek radio i imao sam na toj titraciji 14 poena min.) Kad istitrujes rastvor, ocitas koliku si zapreminu rastvora baze potrosio, i znajuci njegovu koncentraciju ( a koriste se standardizovani rastvori sa c=0,1mol/dm3) mozes izracunati koliko molova natrijum-hidroksida ti je bilo potrebno za potpunu neutralizaciju 20cm3 rastvora hlorovodonicne kiseline. Kako ova kiselina i baza reaguju u molskom odnosu 1 : 1, jasno je da je to ujedno i broj molova ciste hlorovodonicne kiseline u 20cm3 probe. Sada samo mnozis sa wenom molskom masom i dobijas masu u jednoj probi. To uradis za sve tri probe i konacnu masu radis kao aritmetisku sredinu. (Postoji varijanta da odmah na pocetku nadjes srednju vrednost utrosenih zapremina natrijum-hidroksida pa sa tom zapreminom dalje da radis na nacin na koji sam ti malopre objasnio. Ta metoda je elegantnija i ja ti je preporucujem.) Eto to je sve sto treba da znas za titraciju u kratkim crtama ispricano. Sad samo treba da uvezbavas. Pozdrav !! !
Kvalitativna analiza
I ja se spremam za laboratorijski deo trebalo bi sutra da vezbam nesto ali nemam pojma kako to izgleda na takmicenju. Da li ce nam oni dati neku nepoznatu supstancu i neke reagense, onda mi treba tu supstancu da podelimo u vise epruveta pa u svaku da dodajemo drugi reagens i onda tako da dokazemo i katjone i anjone?
Pomoc za titraciju i dokazne reakcije
Vidi ovako, ja sam to radio odavno posto sam vec maturant, ali se secam apsoluntno svega - taj deo takmicenja sam uvek voleo i imao dosta poena na njemu (ove godine se necu takmiciti).
Kod dokaznih reakcija za katjone i anjone nema druge - moras da ih ucis. Medjutim, da bi ih lakse zapamtio pokusaj da ih uporedjujes, u smislu da uocavas kako koji reagens reaguje sa kojim jonom (posto ima jona koji se mogu dokazati istim reagensom). Evo jednog primera: Amonijum-hidroksid ce sa jonima bakra (ako ih naravno ima) graditi plavi talog (ako ga dodas u malim kolicinama svetli, a u vecim kolicinama ceo uzorak u epruveti se oboji tzv. "azurno plavo"). Medjutim, ako u rastvoru ima jona magnezijuma, gradice beli talog ... Preporucujem ti da te dokazne reakcije radis po praktikumu iz hemije za drugi razred.
Sto se tice titracije, stvar je prostija, samo treba imati rutinu koja se stice sto vecim brojem izvrsenih titracija. E sada, da bih ti objasnio celu proceduru, ovaj tekst bi trebao da lici na roman - zato cu ti ja samo naznaciti glavne stvari o kojima ces porazgovarati sa profesorkom: Trudi se da uocis donji menisk (Selbahove birete su za to jako zgodne), da peres biretu odgovarajucim rastvorima, skidas levak sa birete pre titracije da se tecnost ne bi slivala i time pravila gresku pri ocitavanju utrosene zapremine, da usvojis tehniku titracije (kojom rukom da vrtis slavinu a kojom da muckas erlenmajer). Neka ti profesorka pokaze tehniku koja je tebi najzgodnija (svako titruje na neki "sebi" svojtven nacin). Takodje, postoji dve titracije - titracija hlorovodonicne kiseline (kao jake) natrijum-hidroksidom (kao jakom bazom) i tu ti je prost slucaj, prosta neutralizacija i lako se uocava zavrsna tacka titracije. Druga titracija je titracija sircetne kiseline (kao slabe) natrijum hidroksidom, i tu treba posebno paziti pri uocavanju zavrsne tacke jer se gradi pufer (to nauci, ne mogu sad da ti pricam). I ovo - zamalo da zaboravim - obavezno vezbaj da uocavas zavrsnu tacku na osnovu prave boje indikatora !!! Ja sad ne znam koji si ti razred, pa ne znam ni o kojoj titraciji da ti pricam... Hajde sad malo radi sa profesorkom, pa ako ti treba jos neka pomoc, ti se javi. Pozdrav !!!
prvi
prva sam godina prirodno matematickog smera!
Onda pogledaj nastavak koji
Onda pogledaj nastavak koji sam napisao