- Pitanje nedelje
- Tekstovi po oblastima
- Edukativni softver
- Takmičenja i zadaci
- Takmičenja - Srbija
- Natjecanja - Hrvatska
- Zadaci
- Set zadataka broj 1
- Set zadataka broj 2
- Set zadataka broj 3
- Set zadataka broj 4
- Zadaci - arhiva 2007/8
- Zadaci - arhiva 2008/9
- Finale 2008/9
- Set broj 1 - hemijska veza
- Set broj 2 - hemijska veza
- Set broj 3 - rastvori
- Set broj 4 - gasni zakoni
- Set broj 5 - alkani
- Set broj 6 - fizičke osobine tekućina
- Set broj 7 - termohemija
- Set broj 8 - azot
- Set broj 9 - alkeni i alkini
- Set zadataka broj 10 - Tajanstvene supstance
- Set zadataka broj 11 - Tajanstvene supstance 2
- Set zadataka broj 12 - Tajanstvene supstace 3
- Set zadataka broj 13 - Tajanstvene supstance 4
- Set zadataka broj 14 - sumpor
- Takmičenje u rešavanju zadataka i problema
- Treće takmičenje u rešavanju zadataka i problema
- Zadaci za članove
- Vesti
- S.O.S hemija
- Download
- Zanimljivosti
- Linkovi
- Časovi hemije
Zadatak 4.5 (3 poena)
Za koliko se promeni zapremina 0,5g vodonika pri promeni temperature od 0 do 20C i pritiska od 1atm do jednog bara. Uzeti da se vodonik ponaša kao idealan gas i da je vrednost gasne molarne konstante 8,3145 J/molK, a 1atm jednaka 101325 Pa.
Zadatak 4.4 (2 poena)
Koji se gasovi ponašaju kao približno idealni, a koji najviše odstupaju od idealnog gasnog stanja pri standardnim uslovima? Pri kojim uslovima se svi gasovi ponašaju kao gotovo idealni? Zašto?
Odgovor 4.4
Približno su idealni gasovi sa niskom tačkom ključanja (vodonik, helijum, azot...), a najviše odstupaju gasovi čija je tačka ključanja realtivno visoka (SO2, hlor...). Svi gasovi se ponašaju kao skoro idealni pri visokim temperaturama i niskim pritiscima. Tada su, zbog velikog rastojanja među molekulima, privlačne sile zanemarljive.
Zadatak 4.3 (2 poena)
Šta su izohore, izoterme i izobare? Koliko parametara stanja (veličina) je potrebno za opisivanje idealnog gasa?
Odgovor 4.3
Izohore su krive koje prikazuju zavisnost pritiska i temperature pri konstantnoj zapremini i količini gasa. Izobare su krive koje prikazuju zavisnost između zapremine i temperature pri konstantnom pritisku i količini gasa. Izoterme su krive koje prikazuju zavisnost između zapremine i pritiska pri konstantnoj temperaturi i količini gasa. Potrebno je tri parametra (neka tri od P, V, T, n) jer se četvrti može odrediti iz jednačine idealnog gasnog stanja (PV=nRT).
Zadatak 4.2 (2 poena)
Na šta se odnosi i kako glasi Šarlov zakon?
Odgovor 4.2
Šarlov zakon definiše zavisnost između temperature i pritiska pri stalnoj zapremini i količini gasa. Ako je P traženi pritisak, P1 pritisak gasa pri nula stepeni celzijusa, T temperatura za koju se pritisak računa, važi:
P=P1T/273,15
Zadatak 4.1 (1poen)
Ako se zapremina gasne smeše prikaže u funkciji pritiska, koja kriva se dobija?
Odgovor 4.1
Po Bojl-Mariotovom zakonu PV=const => V=const/P. Dakle, kriva je hiperbola.